Prerađivačka industrija

Industrijski pogoni

Poljoprivredu i prehrambenu industriju u proteklom periodu je simbolizovao AIK Šabac koji je u svom sastavu posedovao kompletnu primarnu proizvodnju i dobar deo prerađivačkih kapaciteta. U sastavu AIKa su bili klanica, mlekara, hladnjača, fabrika za proizvodnju stočne hrane, veterinarske ambulante, mlinsko prekarska industrija, manje zadruge, semenarska proizvodnja , lanac maloprodajnih objekata i sl. Deo ovih kapaciteta je privatizovan i danas predstavlja značajne ili vodeće preradne kapacitete u svojim sektorima poput Šabačke mlekare, Eliksira, Proteinke i sl. Međutim, raspadom ovog preduzeća, koje je imalo zaokružen horizontalni i vertikalni lanac proizvodnje, logistike i plasmana, stanje u prehrambenoj industriji, a posebno u lancu snabdevanja i vrednosti se značajno menja.

Najveći problem u lancu snabdevanja i vrednosti svakako predstavlja činjenica da postoji veliki disbalans između potreba postojećih preradnih kapaciteta i postojeće poljoprivredne proizvodnje u gradu Šapcu. Ovi disbalansi su vidljivi u gotovo svim sektorima.

Najuređeniji proizvodni lanac postoji u proizvodnji industrijskog bilja. Bez obzira na kulturu, u svim slučajevima je reč o ugovorenoj proizvodnji koja je u manjoj ili većoj meri podržana i organizovana od strane preradnih kapaciteta. Ovi preradni kapaciteti se, međutim, nalaze van grada Šapca. U svim ostalim sektorima postoje manji ili veći poremećaji u lancu snabdevanja, odnosno postoje značajni potencijali za unapređenjem.

Postojeći skladišni kapaciteti za ratarsku proizvodnju se ogledaju u postojanju silosa, ukupnih kapaciteta oko 10.700 vagona. Na teritoriji grada ima i oko 15 mlinova. Tržišni viškovi, proizvedene pšenice, međutim, ne zadovoljavaju potrebe grada Šapca. Procena je da se oko 50% proizvedene pšenice predaje, a da se ostatak koristi u domaćinstvu, usled čega postojeći mlinovi značajnu količinu pšenice kupuju po Sremu.

S druge strane, kukuruz u Šapcu ne predstavlja berzansku robu. Najveći deo proizvedenog kukuruza ostaje na domaćinstvu i koristi se u ishrani stoke, odnosno nema ga u značajnijim tržišnim viškovima. U manjim količinama se on predaje na skladištenje i/ili kompenzuje kroz stočnu hranu.

Proizvodnja povrća je namenjena prvenstveno kvantaškim (Šabac, Beograd i Novi Sad) i zelenim pijacama.

U Šapcu nema organizovanog otkupa povrtarskih proizvoda, dok se nabavka sirovine kod lokalnih prerađivača vrši ugovorenom proizvodnjom u Vojvodini. U povrtarstvu nema skladišnih kapaciteta čak ni na najvećim PG. Preradnih kapaciteta koji bi radili sa robom nižeg kvaliteta, takođe, nema.

U Šapcu postoji nekoliko preradnih kapaciteta za voće. Reč je prvenstveno o minusnim hladnjačama, a procenjeni kapaciteti su oko 22.500 t, od čega svakako najveći udeo predstavlja hladnjača Eliksir d.o.o. koja sama ima kapacitet oko 11.000 t. Preradni kapaciteti su izvozno orijentisani. Najvažnije kulture u otkupu su malina, kupina, jagoda, višnja i šljiva. Voćarska proizvodnja u Šapcu, iako značajna, ne pokriva ni približno potrebe postojećih preradnih kapaciteta koji pojedine kulture otkupljuju po čitavoj Srbiji. Udeo otkupljenog voća iz Šapca kod ovih preradnih kapaciteta varira 5-30% u zavisnosti od kulture. S druge strane u Šapcu su prisutni i otkuljivači iz drugih krajeva Srbije.

U poslednje vreme dolazi i do podizanja malih kućnih hladnjača sa plusnim hlađenjem. Kapaciteta su 50-200 t i prvenstveno su namenjeni skladištenju jabuke i jagode. Procenjeni kapaciteti su ispod 2.000 t. (ukupno 29 kapaciteta, 11.300 m3).

Uzimajući u obzir broj PG koja se bave voćarskom ili povrtarskom proizvodnjom i obim proizvodnje, mora se konstatovati da su skladišni kapaciteti na PG gotovo simbolični i ne odgovaraju potrebama postojeće proizvodnje. Nedostatak skladišnih kapaciteta dovodi do toga da se plasman voća i povrća namenjenog pijacama vrši u punoj sezoni kada su najniže otkupne cene , a deo proizvoda i propada.

Takođe, značajan nedostatak predstavlja i nedostatak preradnih kapaciteta koji bi prerađivali proizvode niže klase.

U mlekarskoj industriji dominantni preradni kapacitet predstavlja Šabačka mlekara. Ova mlekara pripada kategoriji industrijskih mlekara i ima, sa kapacitetom prerade od oko 250t mleka/dan, jedan od najvećih kapaciteta za preradu mleka u RS. Ova mlekara otkupljuje najveći deo mleka proizvedenog u Šapcu, međutim u potrazi za velikim proizvođačima i kvalitetnim mlekom u značajnoj meri vrši nabavku mleka čak i iz udaljenijih krajeva Srbije, a što ukazuje na potrebu za daljim razvojem mlečnog govedarstva u Šapcu.

Klaničnu industriju predstavlja velika industrijska klanica u Šapcu i nekoliko manjih zanatskih klanica. Postojeći otkup od strane lokalnih klaničara ni približno ne odgovara postojećem tovu goveda i svinja, tako da se u otkupu nalazi veći broj klanica iz drugih regiona Srbije. Ovo je posebno izraženo kod proizvodnje svinjskog mesa, gde gotovo isključive kupce tovljenika predstavljaju klanice van grada Šapca.

Prerađivačka industrija

Poljoportal_logo_lat_m1.png

Korisni linkovi

Kontakt

Telefon:
(+381) (0)21- 487-4719,
(+381) (0)21-487-4541
Faks:
(+381) (0)21- 456-238

Popularni članci

© Copyright 2024 Poljoprtal. Sva prava zadržana
Još nemate nalog? Registrujte se!

Prijavite se na svoj nalog